African Storybook
Menu
Nani akoki kotanga tii na zomi?
Theresa Nyemba
Salim Kasamba
Lingala
Mikolo mingi eleki, na kati ya zamba, Mokonzi Nkoyi abandi kokanisa oyo ekoya.

Akanisi, nakomi mokolo, mpe tango mosusu na kokufa, banani bakozua bokonzi pe bakozala bilenge na nzoto kolongonu. Sikoyo Mokonzi Nkoyi akopona nani? Alingi baniama nionso ndenge moko.
Mokonzi Nkoyi azui likanisi. Atindi molobeli libanda na zamba. Alobi naye, kende benga baniama nionso baya na lopango ya Mokonzi.

Tokozala na limpati monene pe akosakola likambo moko ya monene. Maloba epanzani, epai ya baniama nionso na zamba.
Na butu ya limpati, baniama nionso bazalaki na lopango ya Mokonzi. Bazalaki koyemba pe kobina pe bazalaki na esengo. Sima sanza ebimi likolo ya nzete, Mokonzi Nkoyi aye pe atelemi na katikati na bango.

Baniama nionso batiki koyemba pe kobina. Bakomi koyoka malamu. Alobi yango nakanisi boye totika lingomba bapona po na ngai.
Alobi na bango malamu, "Nakomi kokanisa te ekomi ngonga na ngai naluka nani oyo akokonza bino. Kasi nalingi bino nionso ndenge moko. Nakoki te kopona na kati na bino nani azali malamu. Yango, nakanisi boye totika lingomba bapona po na ngai."
Mokonzi Nkoyi atelemi. Alobi, "Nakati na bino nani oyo akoki kobuaka likonga monene oyo na likolo pe atanga yango ti na zomi liboso etuta na mabelé? Bongo akozua bokonzi."
Ngai Mokonzi Nkoyi nasilisi koloba, baniama bagangi makasi na sima na ye.

Sima babaluki pe bamoni Nzoku atelemi pe abuaki ekoti na kati. Bolongwa liboso na ngai. Nazali monene. Nakokoma mokonzi. Elobi Nzoku.
Nzoku azui likonga ya monene pe atindiki yango na motuka ya monene. Atiyi mutu na ye sima pe abwuaki likonga ya monene likoyo ya mapata.

"Moko! Mibale! Misato! Oo!" Nzoku azalaki ya kosilika pe atelemi. Mokonzi Nkoyi alobi na ye, "Okokaki kokanga chance nayo."

Na sima Nzoku akei.
Na sima Nzoku akei, baniama babandi kolobana bango na bango. Bakomi lisusu koganga makasi makelele na sima ya Mokonzi.

Nioka aye koloba, "Bobima libanda na nzela na ngai. Bobima libanda na nzela na ngai. Naye kokoma Mokonzi."
Nioka azongi sima, abwuaki likonga monene, pe abwuaki yango na mapata.

"Moko! Mibale! Misato! Minei! Mitano! Oo!" agangi. Likonga ya monene ekweyi tango batangi motoba pe azalaki na kanda. Asopi soyi na likolo. Nkoyi alobi naye "Nioka, obwaki kaka mbala moko pe ozali na chance na yo te."

Nioka akei.
Na sima na yango, baniama bakomi koloba, "Bokonzi oyo ezali mpasi! Nzoku akokaki kozwua yango, pe azali ya solo monene. Nioka akoki kozwua yango te, pe azali makasi. Moko te akozwua bokonzi oyo!"

Sikoyo, bayoki makelele mosusu ekowuta na sima ya mokonzi tango baniama bakotala pembeni, bakoki kondimela miso na bango te.
Bamoni ape ya monene akoya liboso na bango. Ape aningani, ayembi, "Nakoki kosala yango. Nayebi yango. Nakoki kosala yango."

Ape azwui likonga monene pe abwuaki yango. Atindiki yango na loboko, liboso, pe epumbwe likolo na mopepe pe abwuaki likonga likolo na mapata. "Moko! Mibale! Misato! Minei! Mitano! Motoba! Sambo! Oo!"

Ape agangi.
Likonga monene etuti mabele tango batangi muambe.

Ape azalaki na kanda. Asilikaki makasi, abaluki, nakoloba pe kozwua makanisi mosusu. Kasi Mokonzi Nkoyi alobi na ye, "Te, Ape, osengeli kozua chance mosusu."

Pe Ape akei naye.
Baniama mosusu babaluki pe babandi kozonga na ndako. Tango bakomi kozonga, bamoni mwana ya Mboloko akoya pembeni na bokonzi.

Akokoka! Balobi, zela, zela, botika nameka. Nakoki kosala yango. Botika nameka. Tango baniama bayoki maloba naye, bango nionso babandi koseka.
Monkonzi Nkoyi a pumbwe likolo pe angangi makasi nakanda, "Botika makelele! Botika koseka Mboloko! Nani wana akoloba te ye azali niama ya moke akokoka te lokola baniama ya minene nde bakoki?

Soki Mboloko alingi azwua chance, tokopesa lokola baniama nionso. Sikoyo botelema pe botika Mboloko abwuaka likonga monene."
Mbokolo afukameli Mokonzi, abaluki pe azui likonga monene na monoko naye. Atali na sima, pe na makasi nioso na moke ya nzoto naye abandi kokima.

Tango akomi na kati esika ya polele, apumbwe likolo. Apemi makasi, abwuaki likonga ya monene pe agangi, "Mitano na mitano ezali zomi."

Pe likonga monene etuti mabele.
Baniama nionso bafandi kimia. Bamiyebi lisusu te. Mokonzi Nkoyi alobi, "Ya solo, Mboloko! Mitano na mitano ezali na ndenge mosusu ya kotanga po okoma na zomi."

Bokonzi ezalaka te toluka niama ya monene to niama ya makasi. Ezalaki toluka niama ya malamu! Yango wana Mboloko akomaki Mokonzi tango Nkoyi akufaki.
You are free to download, copy, translate or adapt this story and use the illustrations as long as you attribute in the following way:
Nani akoki kotanga tii na zomi?
Author - Athieno Gertrude and Owino Ogot
Translation - Theresa Nyemba
Illustration - Salim Kasamba
Language - Lingala
Level - Longer paragraphs
© African Storybook Initiative 2017
Creative Commons: Attribution 4.0
Source www.africanstorybook.org
Menu
  • Navigate

    Navigate through the story by swiping right or left or clicking when the cursors changes to an arrow on the right or the left edge of the screen.

    Tap or click on the centre of the page to see, or remove the menu bars at the top and the bottom of the screen. You can also use the ESC key.

    You can use the slider at the bottom as a way to move quickly through the story. On a mobile device tap on the slider before you drag the slider button.

    Click or tap to return to African Storybook.

  • Share
    If you have a Twitter or Facebook account, you can share this story on your page or a page you manage. You can also copy the web link (URL) for this story.
    • Twitter
    • Facebook
    • Url
  • Rate
    Other visitors rated this story

    Tell us how much you liked the story – drag the scroller to highlight one or more stars
    • Submit
  • Comment
    Read other people’s comments on the story, or add your own.
    • Enter your comment
    • Name
    • E-mail
    • Post
  • Translations and adaptations
    • Ndiani anogona kuverenga kusvika ku gumi?
      ChiShona (Translation)
    • Kodi nindani angawelenge kufika kumi?
      CiNyanja (Translation)
    • Ŋa Ma Nyalo Kwano Kir Iy Apar?
      Dhopadhola (Original)
    • Ning'o orobare goika ikomi?
      Ekegusii (Translation)
    • Who can count to ten?
      English (Translation)
    • Who is the next ruler?
      English (Adaptation)
    • Moye waawi limugo haa sappo?
      Fulfulde Mbororoore (Translation)
    • Ninaani engapeenda ukufika kucipendo ikumi?
      IciBemba (Translation)
    • Ngubani ongabala afike eshumini?
      isiZulu (Translation)
    • Nũũ ũmba gũtara mwanka ĩkũmi?
      Kῖmῖῖrũ (Translation)
    • Nũũ ũtonya kũtala nginya ĩkũmi?
      Kikamba (Translation)
    • Ni nani atakuwa mfalme?
      Kiswahili (Translation)
    • Nani atahesabu mpaka kumi?
      Kiswahili (Translation)
    • Nanu onyala khuubala koola liikhumi?
      Lubukusu (Translation)
    • Naani omufuzi anairirira?
      Lusoga (Translation)
    • Ng'ai imari tanang ng'atomon?
      Ng’aturkana (Translation)
    • Ne wina ounyala okhubala okhula ekhumi?
      Oluwanga (Translation)
    • Ni ga adze t̯ala mpaka kumi?
      Pokomo (Translation)
    • Quem pode contar até dez?
      Portuguese (Translation)
    • Ke mang yo a ka balago go fihla go lesome?
      Sepedi (Translation)
    • Ke mang ya ka balang ho fihla ho leshome?
      Sesotho (South Africa) (Translation)
    • Ke mang a ka balang go fitlha go lesome?
      Setswana (Translation)
    • Ndi nnyi ane a nga vhala u swika kha fumi?
      Tshivenḓa (Translation)
  • Download to read
    Landscape version
  • Download to print
    Portrait (booklet) version
  • Download EPUB