Min nguuri to manyatta
Nina Orange
Arthur Makali

Yimɓe ina nguura e nder galleeji keewɗi ceertuɗi. Woɓɓe ina nguuri e galleeji mahiraaɗi ngam njuuta balɗe. Woɗɓe kadi boo ina nguuri e galleeji ɗi hideeko, ɗi juutataa balɗe.

Ndee deftere hale dow galle ɗe hiddeeko wiyetee manyatta, ɗum bukkaaji nyiɓiraaɗi finaa-tawaa.

1

Ɗii cuuɗi manyatta tawaama to woyla-cakaare leydi Keñiya, e nder diiwaan Samburu. Ɗum cuuɗi sappo ɗi fuu maaji ngoni ton. Minyiraaɓe rewɓe ɓen, Sidai e Naeku ina nguurda suudu wooru, nden saaro'en maɓɓe e minyiraawo gorko e njooɗii suudu wooru.

Kaaw maɓɓe e mawniraaɓe maɓɓe tato ina njooɗii to cuuɗi keddiiɗi ɗin, kamɓe e ɓesnguuji maɓɓe.

2

Ɓesnguuji ɗii e ndura dabbaaji maɓɓe, ɓe mballindira. Ɓe njooɗataako e nokku go'o ko juuti no ɓe eggay. Ɓe njaha ngam ɗaɓɓutugo nokkuuje ɗe gene kecce ngam dabbaaji maɓɓe.

Taarii manyatta ko feggere calɗi ƴiye. Ooɗoo feccere ina jogoo e nder jawdi, ina yaltina hoɗɓe.

3

"Min puɗɗay kuwɗe mahugo ɗii cuuɗi e mooftugo geɗe e nder nokkuuje amin. Min mooɓta lice leɗɗe ngam mahugo caɓɓawal nyiɓugo bukkaaji," Sidai wi'i.

Naeku ɓeydi wi'ugo, "E min anndi no min kuwtinirta geɗe tawaaɗe to nokku amin ngam nyiɓugo cuuɗi amin. Kala mo woni to manyatta fuu ina wallita nder kuwɗe mahugo."

4

"Min kuwtinira lice leɗɗe mawɗe ngam waɗugo tiigorɗe ngam mahdiiji ɗin. Min kaɓɓa kuurnirɗe suudu ndun e mahdi ndin nden min kawta e ƴeengirɗe, min mbaɗa non ngam ɓeydugo semmbe bukkaaru", Sidai faamtini.

"Cuuɗi ɗin mari kuurnirɗe leestuɗe, noon saɗtinay cuuɗi ɗin taa henndu yibbina-ɗi," Naeku ɓeydi wi'ugo.

5

Sidai jokki, "So min kaɓɓii tiigorɗe ɗen, min nastina lice pamare hakkunde lice mawɗe."

Naeku ɓeyditi, "Min mbaɗa huɗo tiiɗuko nden min ndarna ko e dow kuurgal suudu ndun. Ɗum wiyetee huurugo."

Sidai ɓeydi, "Huurugo no haaniri wallay faddaago toɓo e naange."

6

Sidai ɓeyditi, "Toowgo cuuɗi amin mbaawi wonugo taarniiɗi walla ɗi taarnaaki."

Naeku wi'i, "Takkugo woni ko ɓuri-mi yiɗugo nder mahdi. Min kawta loope e belaaɗe ngam takkugo. Min pacca min takka loope e belaaɗe ɗee haa mahol ngol, min kebbina kala burɗe. Ɗum e wallita ngam haɗugo henndu e njaareendi."

7

Sidai jokki, "Takkugo nder mahdi ndin sukkay kala burɗe so mahdi ndin yoorii. Min puɗɗita min takka loope ɗen dow mahdi. Mahol ngol so yoorii ina saati sanne."

Naeku ɓeyditi, "Walaa kinirɗe nder mahdiiji amin, amma ani maɓɓoole amin ngaɗirtee e damal leɗɗe."

8

Sidai wiyi, "Takkugo mahdi ndin wallay sukkugo kala burɗe." "Ko woni sukkugo?" Naeku ƴamtii.

"Loope e belaaɗe mballay ngam feewnugo cuuɗi ɗin wakkati nde yaasi ina wuli. Wakkati jaangol boo, mahdi ndin wallay ngam foownugo cuuɗi ɗin ngam jogaago poowɗum yiite," mawniraawo on jaabii.

9

"Kala gonɗo e manyatta fuu ina wallita ngam mahugo, kadi en fuu en ɗon mballita nder nyiɓugo bukkaaji to en eggii.

"Wonaa ko saɗi eggugoe kare ɗe en naftorii so en eggii en koɗii nokkuure hesre," Sidai faamtini.

10

"Kuwtinirɗe mahdi amin teddaayi, kannjum waɗi ɗum koyɗum eggudugo e maaje. Min naftoroo gelooɗi walla bamɗe ngam adugo kala ko maranaa haaje gila manyatta ɗum min accata. Yeru, huɗo huurugo," Sidai wi'i.

"Non min mbaawi kadi mooftugo geɗe mahdi ɓurɗe feesaago to nokkuure hesre nde min koɗi," Naeku ɓeydi wi'ugo.

11

"Galle amin ina potti e nguurndam amin, kadi eggugo yiiloo e dabbaaji amin," Sidai wi'i.

Naeku wi'i, "Eggugo nufii kadi min mbaawtaa yahgo janngirde e soobiraaɓe amin."

Sidai ɓeydi, "Duɗal janngirde amin ina yerdoo min nguƴoo defte, nden kaɓda ngam jokkaago kala kuwɗe duɗal janngirde amin."

12
You are free to download, copy, translate or adapt this story and use the illustrations as long as you attribute in the following way:
Min nguuri to manyatta
Author - Nina Orange, Ursula Nafula
Translation - Mohammed Also
Illustration - Arthur Makali
Language - Fulfulde (Nigeria)
Level - Read aloud