

Yimɓe ina nguura e nder galleeji keewɗi ceertuɗi. Woodi yimɓe woɓɓe wuurooɓe e galleeji towɗi dow asama. Ina woodi woɓɓe boo yeeɗooɓe e galleeji leydi, e yimɓe wuurooɓe e galleeji toowɗi dow asama.
Mahdiiji toowɗi ina mbaawi margo galleeji mahraaɗi e njownjowtiri. Ndee deftere ko mahugo cuuɗi towɗi njownjowtirɗi ɗuuɗɗi.
Mishelle e Catherine ko sakiraaɓe rewɓe. Mishelle ɓadii timmingo duɗal jaaɓi-haaɗtirde. Catherine e nder hitaande mum ragare timmingo duɗal.
Minyiraaɓe rewɓe ɓee e ngondi e saaro'en maɓɓe e maama maɓɓe, to ɓe ngeeɗata nder galleeji towɗi e nder galluure Nairobi. Ɓe ngiɗi wonugo nder ci'e toowɗe ngam ƴeewgo kulleeji, bano colli dow leɗɗe ɓurduɗe towgo.
Ngeendi yimɓe ɓee e ngoni nder cuuɗi njownjowtirɗi suudu 22-ɓru to Tower Building. Ɓe naftiroo e elewaaji (walla ƴettoojum yimɓe yahgo cuuɗi dowraaji) ngam yahgo galle maɓɓe.
Catherine ina limta cuuɗi njownjowtirɗi nde ɓe mba'oo dow gila ley. Kanko o yiɗi laataago laanyoowo piirooje nyalnde wonnde. Mishelle boo ina yiɗi wonugo innjiniyaajo, mahoowo cuuɗi towɗi.
Catherine ƴami, "Kadi mahdi cuuɗi men ndii woni mahdi ɓurndi towgo nder Afirika?"
Mishelle jaabii, "Walaa, ɗee galle ina towti e miitaaji 126. Mahdi ɓurndi toowgo e Afirika ɓuri miitaaji 393. Mahdi ɓurndi toowgo e nder winndere ndee heewtii miitaaji 830!"
"Wow! Kadi noye cuuɗi towɗi ɗii mbaawri daraago?" Catherine haayɗini.
"Ko ɓuri heewgo, kala cuuɗi njownjowtirɗi towɗi ɗii fuu non mahirtee. Kare ɗiɗi ɗe yimɓe naftortoo woni jamɗe e konkiret.
Cuuɗi njownjowtirɗii ina nyiɓiree wooru dow wooru, fuɗirgo e tiigorɗe jamɗe, nden ɓeyda konkiret e jamɗe ngam tiigaago. Ɗee kare so kawtaama e tiiɗa saati nden boo paɓɓa duuɓi duuɗɗi," Mishelle jaabii.
Ngam mahugo cuuɗi towɗi njownjowtirɗi, nyiɓooɓe ɓen puɗirta e wasugo ngayka lugguka ngam caɓɓawal cuuɗi ɗin.
No lekki toowki mardi ɗaɗi mawɗi, luggiɗɗi nii, noon kadi cuuɗi towɗi doole mara caɓɓawal cemmbiɗngal ko nyiɓirtee e kaaƴe. Sarde wonnde kaaƴe mawɗe ɗen caɓɓetee nder leydi luugundi.
Ko jokki woni, nyiɓooɓe ɓen ngaɗay tiigorɗe ngam cuuɗi ɗin. Ɓe nyiɓay tiigorɗe ɗen e jamɗe juutɗe.
Kaɓirgal njamndi kanjum wallata ngam nyiɓugi cuuɗi towdi. Jamɗe mbaawi ronndeego kuuje tedduɗe.
Tiigorɗe jamɗe woni aran nder nyiɓaale, bano ƴiye ɓanndu neɗɗo.
Jamɗe ɗen foti laatoo boo ɗe ɗelmuɗe. Kanjum holli kadi nyiɓaale mbaawii wuuraago seɗɗa (ammaa ɗu'um wonaa ko waawi yi'eego).
So tawii woodi henndu teddundu, walla dimmbannde leydi, jamɗe nyiɓaaɗe e mballay suudu ndun wuuroo seeɗɗa.
Nyiɓirgo jamɗe woni ko ɓurdi ngam semmbe cuuɗi.
Goɗɗum fahin ko laatii semmbe nyiɓaale ko konkiret. Konkiret ɗum jiiɓaandi kuuje ba njaareendi, siminti, e ndiyam.
Nyiɓooɓe njiiɓay konkiret ɗum maa ɗum modii, nden kadi ɓe ndufa ɗum nder tiigorɗe jamɗe.
Sarde konkiret yoori, ɗum tiiɗay, bano tapaare. Kanjum tiigotoo caɓɓawal e mahdi cuuɗi ɗin.
Huwooɓe ɓee ina nyiɓa cuuɗi njownjowtirɗi ɗin wooru dow wooru yahgo dow. Cuuɗi lesraaji mbaawii njogoo kuuje tedduɗe.
Konkiret woodi semmbe tiigaago teddaangal ngal, ko wallata ngam tiigaago nyiɓaale ɗen nokkuure woore.
Konkiret ɗum caɓɓawal tiigorɗe jamɗe, ko faddotoo jamɗe ɗen gila ndiyam e henndu. (Ndiyam e henndu waɗay jamɗe ɗen nyola.)
Tiigorɗe ngam maasin wa'aago cuuɗi dowraaji ina mahee sarde nden.
Sarde nde kuwgal jamɗe e konkiret timmintee, huwooɓe ngaɗtay kenorɗe. Nden ɓe ngaɗa silin e mahdi ndin, kadi ɓe timmina.
Mahdi ndii woodi haaji ɓoggi yiite laatiriye e tiyooji ngam ndiyam e maa seewaaku.
Haa timmoode, huwooɓe ɓen ngaɗta njaayri, dammbuɗe, kobotji, e kuuje goɗɗe maranaaɗe haaje ngam wurugo e huwugo nder cuuɗi towɗi ɗii.
Mishelle wi'i, "Galluuje ɗuuɗɗe ina pamɗiraa nokkuuje, cuuɗi njownjowtirɗi towɗi mballay ngam aynugo caɗeele ɗen. Sarde mi laatii innjiniyaajo, mi wallay ngam nyiɓugo cuuɗi ɓurduɗi towugo nder winndere!"

